DŽAN(G)LIPASKORO ARHIVO | VIDEO
I historija e kriminalizacijaki e Sintengi thaj e Rromengi thaj o maripe mamuj odova.
Ande kava dokumentarno filmo, e aktivistura pala e civilne čačipa Anita Awosusi thaj e Ilona Lagrene dživde deskriptirinen e rola e policijaki thaj lenge kriminalitetura mamuj e Roma thaj e Sinti ande vakti e Nacionalno Socializmosko thaj e kontinuitetura palal o 1945. E aktivistka Fatima Hartman raportiril pala jekh baro policijako raid ande Köln ando 1995-to berš mamuj e Rroma save našle thaj pala lako politikano zumavipe te kerel skandalo thaj klarifikuil e incidentura. Sa e protagonisturja akharen peske forme katar o resipe mamuj e phirutni policijaki kriminalizacija pe Sinti thaj Roma pala 1945-to berš dži ko 1990-to berša.
Koncepto/Vorbitora: Isidora Randjelović thaj Olga Gerstenberger
Rezhiseri/Kinematografo: Kornelia Kugler
Drabarimata: Estera Iordan
Intervjuja e kamerasa: Marco Guttenberger
Zvuko: Gizem Oruç
Subtitrura: Gabrijela Zekic, Silke Nagel, Rebekah Smith
O RomaniPhen kerda akava dokumentarno filmo vi sar kritikano intervencija mamuj e nakhavipa kotar e romani historija thaj perspektive ko akanutne diskursia kotar e policijaki violencia. Vaś jekh dosta analìza thaj xatǎripen pal-o akanutno rasìsmo and-i policia thaj and-e policiaqe praktike, si esenciàlo inklùzia le Sinti:zze thaj le Rom:nja eksperiencienqi pal-i persekucia thaj o maripe, sar vi jekh maj buxli intersekcionàlo analìza.
(I lungina e filmosqi si 40 min)
Disclaimer: Ande kado dokumentarno genderisaras e terminura Roma thaj Sinti ande Rom:nja thaj Sinti:zze te mothol sa e genderura. Ano konteksto te hasnisaras historikane terminura katar e policiake departamentura thaj zakonura, amen samas forsirime te keras reprodukcia e rasistikane čhibjaki. Amen kerdam akava ko minimum.
